Toni Milovan

Osnovna pravila za lokalizaciju su jednostavna. Web stranice izrađene u nekoliko jezičnih verzija moraju biti konzistentno, smisleno i pravopisno točno prevedene. Sam sadržaj rijetko predstavlja problem no s korisničkim sučeljima je drugačije. Pogledajmo na primjer standardni izbornik web stranica.

Svaki glavni izbornik na web stranicama neke komercijalne organizacije ima otprilike sljedeće stavke:

• Home
• Products/Services
• Support
• …
• About
• Contact

Od njih su “Home”, “About” i “Contact” zapravo obavezni dijelovi izbornika skoro svih web stranica. Gotovo da je stvar dobrog odgoja uključiti ove tri stavke u izbornik jer smo mi korisnici toliko navikli na njih da ih očekujemo bez obzira jesmo li toga svjesni ili ne.

Kod prevođenja na hrvatski taj izbornik izgleda otprilike ovako:

• Početna ili Naslovnica
• Proizvodi ili Usluge
• Podrška
• …
• O nama
• Kontakt

Radi se o naizgled dovoljno dobro lokaliziranom izborniku koji bi trebao funkcionirati jednako kao i engleski. U stvarnosti je to ipak daleko od istine. Tri obavezne stavke ovako prevedene zapravo unose dobru dozu konfuzije.

Na primjer: na jednom smo našem web site-u koji ima oko 1500 posjeta dnevno u želji da budemo što konzistentniji kod prevođenja za Home koristili najprije izraz “Početna”, a potom i “Naslovnica”.

Nažalost analizirajući statistiku posjeta zaključili smo da ni jedan od ova dva izraza zapravo ne funkcionira kako bi trebao. O čemu se radi? Skoro 20% korisnika je za vrijeme boravka na prvoj stranici kliknulo upravo na link “Početna”. Kad bi izraz “Početna” funkcionirao kako je zamišljeno onda ne bi bilo mjesta takvom ponašanju. Korisnik bi bio svjestan da klikom na taj link neće nikamo otići jer on vodi baš tamo gdje se upravo nalazi.

Zabrinuti dobivenom spoznajom malo smo razmislili i zaključili da korisnici najvjerojatnije postojeću home stranicu doživljavaju kako neku vrstu korica site-a i da očekuju da će ih link “Početna” odvesti na nekakvu imaginarnu, prvu stranicu sadržaja pa smo smjesta “Početna” izmijenili u “Naslovnica”.

Na našu veliku radost sljedećih je dana učestalost kliktanja na taj link počela padati i sve bi bilo dobro da se postotak učestalosti spustio ispod 2%. Naravno, to se nije dogodilo. Korisnici su nastavili koristiti link, u istina nešto manjoj mjeri od nekih 10-tak %, ali ni to nije prihvatljiv rezultat jer je na stranicama gdje koristimo engleski izraz “Home” taj postotak ravan nuli.

Ispada dakle da naši posjetitelji jasnije percipiraju engleski izraz od hrvatskog. Stvar je u tome da smo se svi toliko naviknuli na izraz “Home” da kad ga vidimo odmah znamo što predstavlja, dok ukoliko koristimo prevedeni izraz korisnik mora stati i razmisliti što taj izraz zapravo predstavlja, što ponekad dovodi do krivog tumačenja.

E sad, ukoliko želimo biti formalisti inzistirati ćemo na hrvatskom prijevodu iako on ne funkcionira kako bi trebao. Ukoliko ćemo pak odabrati funkcionalni pristup koristiti ćemo izraz “Home” koji radi bez greške, ali narušava konzistenciju.

Osobno, ja sam za korištenje izraza “Home”. On je toliko prihvaćen u našoj sredini da ga ljudi percipiraju i razumiju poput (i bolje, vidjeli smo) od domaćeg izraza. S druge strane ukoliko inzistiramo na hrvatskom izrazu ljudi će se prije ili kasnije naviknuti na njega i početi ga koristiti kako spada.

Zašto sam onda odlučio za strani izraz?

Dva su razloga. Prvo, ne postoji jedinstveni hrvatski izraz već se često koriste: prva, početna. naslovna, naslovnica, doma, vrh… itd. Nema se smisla nadati da ćemo korisnike ičemu naučiti ako koristimo toliko različitih izraza. Dok jedan izraz ne prevlada nema svrhe ni pokušavati izmijeniti situaciju. I drugo, funkcija web stranica nije učiti korisnike ponašanju, već je naš zadatak pomoću web stranica postići nekakve ciljeve koje su postavili ljudi za koje se web stranice rade (povećati prodaju, olakšati podršku i sl.). To nećemo uspjeti budemo li inzistirali na tome da korisnike učimo ponašanju na webu, već upravo suprotno, to ćemo postići tako da se prilagodimo korisničkom ponašanju. Eto zato “Home”.

Druga obvezna stavka menija je kontakt, i tu na sreću nema nikakvih problema ili dvojbi. Kontakt je jasan i nedvosmislen izraz. I sad dolazimo do treće stavke: “About”.

“About” se najčešće prevodi sa “O nama”. Doslovni prijevod bi mogao biti “O”, a kontekstualno je najbliže “O čemu je riječ” ili “O čemu se radi”. Jasno je zašto doslovni prijevod ne radi. Samo slovo “o” je nedovoljno zamjetno, izgleda isto kao nula, teško je na njega kliknuti, teško napraviti vidljivu stavku izbornika… a i bedasto izgleda. “O nama” bi gotovo mogao funkcionirati kad ne bi bilo jedne relativno velike tehničke prepreke.

Veliki broj web site-ova se pogoni raznim Content Management sustavima. Većina komercijalnih i open source CMS aplikacija su originalno napravljene na engleskom jeziku. Mi koji postavljamo web stranice na raznim drugim jezicima te stranice prevodimo pomoću raznih mehanizama. Najčešće je tu riječ o datoteci ili datotekama koje sadrže sve izraze koje treba prevesti, pa se za svaki izraz upisuje ekvivalent na određenom jeziku. Pri ovakvom pristupu teži se to napraviti tako da se svaki izraz prevodi samo jednom, a onda koristi po potrebi. Tu leži problem. Izraz “About” koristi se u više situacija npr.: O aplikaciji, O autoru, O tvrtki, O stranicama, O …

Za sve to postoji samo “About” i jasno je da tu “O nama” ne može raditi. Najbliže rješenju je “O” ali iz gore navedenih razloga i to otpada. Kontekstualni prijevodi imaju previše riječi i pogodni su najčešće samo za jednu namjenu. Preostaje nam opet korištenje engleskog izraza ali ovaj put smatram da to nije zadovoljavajuće. “About” nam nažalost nije ušao pod kožu poput “Home” i često će korisnik biti zbunjen tim izrazom, odn. neće znati što on predstavlja. Jedino što preostaje je pronaći valjani i sveobuhvatni izraz na hrvatskom jeziku no meni to nikako ne polazi rukom:)).

Zato, ukoliko netko zna izraz koji odgovora molim da ga objavi u komentarima da vidimo može li ga se koristiti.